ENG
07 ruj 2015.
medij: #kampanja #plakat #TV klijent: #GOOD Inicijativa sektor: #javno mnijenje

Građanski odgoj: Naučimo biti veliki

Kampanja za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole

Videosažetak kampanje

Danas je predstavljena kampanja «Naučimo biti veliki» koja promiče uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) kao zasebnog predmeta u škole, a koju je u suradnji s GOOD Inicijativom osmislila agencija Bruketa&Žinić OM.

Strateški put kampanje glasi – što naučiš kao dijete, to radiš kad odrasteš, iz kojeg je proizašao slogan «Naučimo biti veliki», a kampanja se obraća i odraslima i djeci. Prati ju šest televizijskih spotova, mikrostranica te leci koji se mogu presložiti u igračke.

Tim povodom razgovarali smo sa suradnikom za odnose s javnošću Foruma za slobodu odgoja i članom GOOD Inicijative Domagojem Morićem.

Kampanju je pokrenula GOOD Inicijativa – o kakvoj se inicijativi radi?

Naš puni naziv koji objašnjava tko smo je – GOOD Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne institucije. Riječ je o neformalnoj mreži koja djeluje od 2008. godine i danas ju čini 29 organizacija civilnog društva koje se i same već dugo bave istim pitanjima poput Centra za mirovne studije, Foruma za slobodu odgoja, GONG-a, Mreže mladih Hrvatske, Hrvatskog debatnog društva, RODA – Roditelji u akciji, Udruge roditelja Korak po korak, Instituta za društvena istraživanja i brojnih drugih.

Želimo mladima kroz školovanje ponuditi niz znanja i vještina koje će im omogućiti da postanu odgovorni i aktivni članovi društva, sposobni da djeluju za opće dobro i da donose informirane i promišljene odluke. Krajnji cilj nam je da se Građanski odgoj i obrazovanje uvede kao zaseban predmet u škole. Od osnutka, Inicijativa djeluje kroz različite aktivnosti s učiteljima, učenicima, roditeljima, zatim kroz istraživanja te se fokusira i na visoko obrazovanje budućih učitelja.

S kojim se izazovima susrećete u ostvarenju tih ciljeva i zašto ste krenuli u ovu kampanju?

Izazova ima dosta, primjerice samo kod političkog aspekta. O političkim odlukama ovisi mnogo toga, a još uvijek pojedini političari smatraju da uvođenje građanskog odgoja u škole nije potrebno i da su mladi dovoljno kompetentni bez njega. Ovom kampanjom se konkretno nadamo dobiti podršku prije svega građana, roditelja, nastavnika i učenika.

A u budućnosti se nadamo da će implementacija postojeće Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije kao i proces najavljene – sustavne i kvalitetno osmišljene kurikularne reforme, otvoriti puno više mogućnosti za uvođenje građanskog odgoja kao posebnog školskog predmeta. Već započeti proces kurikularne reforme u ovome trenutku uključuje formirane skupine nastavnika i stručnjaka iz cijele Hrvatske koji imaju zadatak reformirati obrazovni sustav i u njega integrirati sadržaje iz područja demokracije, ljudskih prava, interkulturalnosti i drugih vezanih područja važnih za kvalitetu života čovjeka i društveni napredak.

Koja su to konkretna znanja i vještine koje bi Građanski odgoj kao predmet ponudio učenicima?

Građanski odgoj i obrazovanje je koncept koji se sastoji od šest dimenzija. Prva je društvena dimenzija koja pokriva razvijanje socijalnih i komunikacijskih vještina važnih za ophođenje s drugim ljudima te za rješavanje konflikata bez nasilja. Kroz ljudsko-pravnu dimenziju učenike bi se podučavalo o temeljnim ljudskim pravima i odgovornostima te kako ih se može zaštititi. Politička dimenzija podrazumijeva upoznavanje s ustrojem javne uprave, procesima donošenja društvenih odluka, poput zakona, te načinima kako se u te procese uključiti. Građanski bi odgoj kroz kulturnu dimenziju učenike upoznavao s vlastitom kulturom, utjecajima koje su na nju imale druge kulture, njihovom upoznavanju i razvijanju poštavanja prema drugim kulturama. Ne manje važna je ekonomska dimenzija koja bi učenike poticala na promišljanje o radu, podučavala ih upravljanju financijama i sličnome. Konačno, tu je i ekologija koja bi učenike usmjeravala na važnost održivog razvoja i očivanje prirodnih resursa.

Kako komentirate stav dijela javnosti da sve to nije nešto što se treba učiti u školi već kod kuće?

Škola je odgojno-obrazovna ustanova kojoj je funkcija razvijati znanje, ali i vještine te odgajati za kritičko mišljenje. Ugledna politička teoretičarka Amy Gutman kaže da je najvažnija funkcija škole promovirati određene stavove i vrijednosti, prije svega sposobnost kritičkog promišljanja.

Bez obzira radi li se na obrazovanju kod kuće ili kroz neformalne obrazovne programe, škola ima važnu socijalizacijsku ulogu, ulogu jačanja zajedništva i učenju demokratskih praksi od malih nogu.

U školskoj godini 2014./15. uveden je Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole. Međutim, nedostatno vrijeme i kvalitetno osmišljen kurikulum za razvijanje kompetencije učenika pokazuju da izostaje usmjerenost na sustavno i kvalitetno građansko obrazovanje koje će poučavati osposobljeni učitelji, a kojima će ovo područje biti primarno zaduženje. Ključnim problemom smatramo neuvođenje predmeta GOO-a kojemu je međupredmetna provedba važna podrška, ali ne i jedina.

Tko bi trebao podučavati djecu građanskom odgoju?

Trenutno je hrvatski obrazovni sustav postavljen tako da se građanski odgoj mora provoditi kroskurikularno, što znači da bi ga svi nastavnici svih predmeta trebali ukomponirati u svoj predmet. Međutim mi u tako postavljenom sustavu vidimo problem nedovoljne pripremljenosti nastavnika za ovakvu provedbu i to u sustavu koji u potpunosti odgovara isključivo predmetnoj strukturi obrazovanja. Smatramo kako je puno racionalnije uvesti zaseban predmet i fokusirati se na edukaciju manjeg broja nastavnika specijaliziranih samo za to područje. Dodatna je obaveza educirati sve nastavnike u obrazovnom sustavu radi kvalitetne međupredmetne podrške. Ta financijska investicija ključna je za demokratizaciju obrazovnog sustava i shvaćanje da je nastavnička uloga jedna od nosećih uloga društvenog razvoja.

Primjerice, u osnovnoškolskom programu osiguran je dio prostora ze pojedina područja građanskog obrazovanja, osobito u nastavi prirode i društva, povijesti i geografije. Međutim, trenutno niti jedan od navedenih predmeta ne posvećuje dostatnu pozornost ključnim aspektima razvoja znanja o suvremenom društvu, demokratskih stavova, razvoju socijalnih vještina, političkoj i medijskoj pismenosti niti pripremi i podršci mladima za volontiranje, društveni angažman ili sudjelovanje u procesima donošenja odluka, na primjer kroz Vijeća učenika i na druge načine. U srednjoj školi građanskom obrazovanju osobito doprinose predmeti Politika i gospodarstvo, ali i sociologija, etika i srodni predmetu koje predaju nastavnici osposobljeni za prijenos znanja vezanih uz pojedine dimenzije građanskog obrazovanja.

Kako je to pitanje riješeno u drugim europskim zemljama?

U Europskom referentnom okviru ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje kojeg je donijela Europska Komisija, građanska i međuljudska kompetencija prepoznata je kao jedna od 8 temeljnih kompetencija. Sukladno tome, većina demokratskih država uvela je građansko obrazovanje u škole. Pregledom kurikuluma 26 europskih država pokazalo se da u obrazovnoj praksi dominiraju modeli u kojima se građansko obrazovanje odvija kao zasebni predmet ili kao dio suvremenog društvenog obrazovanja te je uglavnom pozicionirano u više razrede primarnog školovanja i u sekundarno obrazovanje. To je istraživanje proveo profesor Šalaj još 2002. godine.

Uobičajeni naziv za predmet interdisciplinarnoga društvenoga obrazovanja je Social studies. U značajnom broju europskih država taj predmet nosi naziv Civics, što je preuzeto iz tradicije Sjedinjenih Američkih Država gdje predmet istoga naziva i iste funkcije postoji već od početka 20. stoljeća. Situacija na razini sekundarnoga školovanja, znači srednje škole, slična je stanju u obveznom školovanju, s dominacijom modela integriranoga društvenoga obrazovanja i modela zasebnih predmeta političkoga obrazovanja koji imaju različite nazive.

201509_FORUM_SLOBODA_ODGOJA_10426_PLT_Plakat_680x980_5mm.ai

U javnosti se često postavljaju pitanja o nedostatku domoljublja te o nedovoljnoj svjetonazorskoj neutralnosti građanskog odgoja – kako to komentirate?

Čim promovirate demokraciju i toleranciju to za sobom povlači stanovitu svjetonazorsku «obojanost». Međutim, građanski odgoj zapravo promovira ono što se nalazi u članku 3 Ustava Republike Hrvatske, a to su vrijednosti koje su temelj našeg društva, naše države. Tako da možemo reći kako građanski odgoj zapravo podučava učenike kako voljeti svoju domovinu – jer samo ako poznajemo i razumijemo svoja prava i obveze, kao i prava i obveze drugih, onda možemo reći da smo građanski kompetentni.

 

 

Bruketa&Žinić OM / Drago Mlakar (kreativni direktor), Ivan Pavičić (copywriter), Martina Ivkić (account direktorica), Ivan Tanić, Tea Vlahović (strateški planeri), Tomislav Šestak (dizajner), Vesna Đurašin (voditeljica produkcije), Radovan Radičević (DTP), Maša Ivanov (account direktorica), Valentina Bugarin (account executive senior)

Imelda Ramović (art direktorica)

GOOD Inicijativa (naručitelj) / Eli Pijaca Plavšić, Mario Bajkuša, Domagoj Morić (Forum za slobodu odgoja), Emina Bužinkić, Danela Žagar (Centar za mirovne studije), Martina Horvat, Jelena Berković (GONG), Gorana Jurišić (Hrvatsko debatno društvo), Tomislav Kevo (Mreža mladih Hrvatske), Marko Kovačić (Institut za društvena istraživanja), Helena Rajčić (Udruga roditelja Korak po korak), Daniel Martinović (RODA – Roditelji u akciji), Nikola Baketa (GOOD inicijativa)

Bright Visuals (TV produkcija)

Matjaž Zdešar (audio produkcija)

Luka Stanovnik (redatelj)

Medij
kampanja
plakat
TV
Proizvod/usluga
javno mnijenje
Klijent
GOOD Inicijativa
Podijeli