Prije nekoliko dana službeno je zatvoren Vremenski trezor Zagrebačke banke i sat je počeo odbrojavati vrijeme do 2114. godine. Trezor je izgrađen ispod glavne poslovnice banke na Trgu bana Jelačića u povodu 100. obljetnice Zabe, kao dio šestomjesečne marketinške kampanje koju je banka pokrenula u suradnji s agencijom Bruketa&Žinić OM. Tim povodom razgovarali smo s Marinom Dijaković, direktoricom Identiteta i komuniciranja Zagrebačke banke te Aleksandrom Cvetković, direktoricom Prodaje i marketinga.
Kako ste se odlučili za ovakav pristup u komunikaciji?
Marina: Prije svega, možemo reći da smo poslušali ‘glas’ javnosti, odnosno javnost nam je dala smjer. Naime, napravljeno istraživanje i tržišni trendovi ukazivali su na negativan trend percepcije banaka. Stoga nam je glavni komunikacijski izazov bio promijeniti te negativne tržišne trendove podsjećanjem javnosti da je Zagrebačka banka bila i da će ostati vodeća banka u Hrvatskoj. Iako javnost smatra da banke ne vode interes o budućnosti svojih klijenata, upravo smo ovom kampanjom željeli povratiti percepciju Zagrebačke banke kao pouzdanog čuvara budućnosti.
Aleksandra: S poslovne strane dodatno nam je ambicija bila napraviti nešto potpuno novo, inovativno, okrenuti se budućnosti, za što nam kredibilitet daje 100 godina uspješnog poslovanja. Temelj našeg poslovanja je sigurnost i povjerenje te smo na jedan pragmatičan način poručili da smo čuvar financijske budućnosti građana. Također smo željeli svim građanima dati priliku da neka njihova poruka, misao ili uspomena bude sačuvana za buduće generacije.
Ovakvi veliki projekti uvijek se rade za društvene elite, nikada ovakva jedna mogućnost nije dana nama “običnim” ljudima. Željeli smo povezati naš brend s konkretnom akcijom i to učiniti ne samo kroz tradicionalne načine komunikacije već i kroz internet i društvene mreže. Mi smo definirali naše želje, ciljeve i ambiciju, i sa zadovoljstvom prihvatili ideju agencije Bruketa&Žinić OM da napravimo svojevrsnu vremensku kapsulu.
Kakva je bila reakcija javnosti na ovako otvorenu komunikaciju?
Marina: Kampanja je od svog početka – predstavljanja najvažnijih projekata koje je podržala Zaba u posljednjih 100 godina – pa sve do komunikacije Vremenskog trezora i mogućnosti besplatnog ostavljanja predmeta za buduće generacije prepoznata od strane naših klijenata, ali i javnosti općenito. Unatoč godinama rada u komunikacijama, osobno me iznenadilo i bila mi je nevjerojatna takva pozitivna reakcija i zadovoljstvo klijenata, građana, partnera što se kroz njima važne osobne uspomene mogu povezati s jednom institucijom.
Primijetili smo da je Vremenski trezor postao svojevrsni zaseban brend obzirom da se kao pojam vrlo često pojavljuje u izjavama i intervjuima javnih osoba, a čija tema nije vezana uz Zagrebačku banku. Smatram da je to dokaz uspjeha kampanje kao i činjenica da je od ukupnog broja primljenih paketa čak 40 posto od ne klijenata. Kada osoba posluje s vama upozna vas kroz taj odnos i logično je da ima povjerenje jer svoj novac, svoju budućnost drži kod vas. Ali kada vam povjerenje ukažu osobe koje se po prvi puta susreću s vama, to je zaista vrhunsko postignuće.
Aleksandra: Dijelim Marinino mišljenje jer, najiskrenije rečeno, reakcije su odlične i iznad naših očekivanja. Ovo je za nas bilo i jest više od kampanje, ovo je projekt koji će zapravo u svojoj suštini trajati sljedećih 100 godina. To je ogroman projekt i ogromna odgovornost koju smo preuzeli. U fazi kada smo predstavili projekte koji su bili od infrastrukturne važnosti za našu zemlju, moram priznati da smo bili doista dirnuti reakcijama klijenata koji su nam slali čestitke i mailove za rođendan, a u kasnijoj fazi su ušli u direktan dijalog s nama putem društvenih mreža.
Ovakvom otvorenom komunikacijom uspjeli smo se izdići iz klasične, ponekad pomalo i hladne bankarske komunikacije. Iskreno i otvoreno pokazali smo svoje lice, koliko nam je stalo do održivosti, do naše zemlje, do naših klijenata te koliko smo ponosni na dobre stvari u kojima smo sudjelovali kao financijer. Dodatno, kroz vremenski trezor smo na konkretan način pokazali da vjerujemo u budućnost i da ćemo čuvati sve te temeljne vrijednosti. I mislim da su građani to i prepoznali.
Zašto ste kampanju započeli isticanjem nekih kapitalnih projekata u Hrvatskoj?
Marina: Stara poslovica kaže da nisu važne riječi nego djela. Zagrebačka banka je svoju brend kampanju za 100 godišnjicu rada htjela temeljiti na stvarnim projektima čiju smo realizaciju financijski podržali. Želja nam je bila široj javnosti, našim klijentima i njihovim obiteljima pokazati u što smo kao banka i njezine prethodnice ulagali u proteklom stoljeću jer bez financijskih sredstava mnogi projekti uopće ne bi zažvjeli.
Zanimljivo je kako prolazite pokraj nekih zgrada, institucija, vozite se cestom i vjerojatno ne razmišljate kako su uopće nastale, što je bilo potrebno da se stvore te koliko nam olakšavaju, i mogli bismo reći, uljepšavaju, život. Svi su ti projekti imali veliki utjecaj na naše sugrađane, a svi su kreditirani primarno štednjom građana koji su Zagrebačkoj banci dali svoje povjerenje. Vjerujemo da ćemo i sljedećih 100 godina prepoznavati i financijski podržavati još mnogo novih dobrih ideja.
Živimo u svijetu koji se mijenja brže nego ikada. Nitko ne može predvidjeti kako će bankarstvo izgledati za 100 godina, ali kako će ono će izgledati u nama bliskoj budućnosti?
Aleksandra: Temelj bankarstva je sigurnost i povjerenje. I to će uvijek tako ostati. Osobno vjerujem da će tako biti i za 100 godina. Ono što se mijenja, i to je dobro, je način na koji uslužujemo svoje klijente. Moramo biti brzi, inovativniji, dostupniji, transparentniji. Te stvari uvelike diktira s jedne strane tehnologija, a s druge regulativa. Primjerice, danas naši klijenti mogu stupiti u kontakt sa svojim bankarom putem naše e-poslovnice video linkom ili chatom praktički 24 sata dnevno.
Bankarstvo možete raditi i putem mobitela. Ali u pozadini svega je i nadalje povjerenje i sigurnost, što je dodatno važno u vrijeme recesije u kakvoj se nalazimo sada već šestu godinu za redom i zato je važno da upravo u tim vrijednostima budemo dosljedni i da ih uvijek slijedimo.
Kakav je utjecaj tehnologije na bankarsku industriju i poslovanje banaka s građanstvom?
Aleksandra: Jako velik. S time da vam tehnologija ne daje održivu kompetitivnu prednost jer ju je relativno lako kopirati. Ali ako ste prvi u primjeni tehnologije, ipak ste uvijek korak ispred konkurencije i to klijenti prepoznaju. Ranije sam spomenula mobilno bankarstvo i e-poslovnicu što su u bankarstvu tzv. state of the art rješenja i kao takva sjajno su prihvaćeni od strane klijenata.
Tehnologija nam omogućava i dizajn procesa koji poslovanje čine brzim i transparentnijim. S time da moramo biti svjesni da tehnologija ima i svojih ograničenja, posebno u bankarstvu. Istina je da tehnologija može sve, ali mnoga rješenja mogu kompromitirati sigurnost, a to ne smijemo dozvoliti jer onda se gubi povjerenje.
Kako vidite ulogu Zabe u hrvatskom društvu narednih 100 godina?
Marina: Uvjereni smo da se uloga Zagrebačke banke neće promijeniti te da će uvijek biti tu za svoje klijente, građane, poduzeća, društvo – sve kojima treba potpora. Možda najbolje da citiramo govor našeg predsjednika Uprave Franje Lukovića koji je prilikom svečanog obilježavanja jubilarne godišnjice rada banke rekao da je “osnovana prije 100 godina s idejom koja je i danas u temeljima djelovanja Zagrebačke banke – da svojim kapitalom te odgovornim kreditiranjem jamči za sve uloge štediša, da ne djeluje na teret proračuna, da potiče štednju svih slojeva društva te s prikupljenim novcem podupre razvoj. S tom ulogom i vizijom izvrsnosti i liderstva nastavljamo i sljedećih 100 godina.”. Ovome možemo nadodati da smo čuvali vrijednosti proteklih 100 godina i da ćemo ih vjerno čuvati za buduće generacije i sljedeće stoljeće.
Što se vi ostavili u trezoru?
Marina: Ja sam ostavila priručnik o autogenom treningu. Željela bih i da se moji potomci upoznaju s metodom razvoja svijesti koji je meni izuzetno pomogao u mom privatnom i poslovnom životu. Naravno, nezaobilazne su i obiteljske fotke iz raznih perioda.
Aleksandra: Mi smo ostavili obiteljski album koji seže u generaciju od prije 100 godina tako da naši potomci kada ga otvore vide svoje pretke od prije više od 200 godina, što je meni osobno prilično fascinantna činjenica. Ostavili smo im i pismo s osobnim porukama. I sve je to pospremljeno u album kojeg je moj tata poklonio mami 1962. godine kada su se upoznali i prije nego sto smo uopće brat i ja bili u planu.
Gdje se zapravo nalazi vremenski trezor u kojem su svi predmeti koje ljudi ostavljaju?
Aleksandra: Trezor se nalazi u Zagrebu, ispod Trga bana Jelačića, odnosno naše glavne poslovnice Gradske štedionice. Riječ je o razini -2, dakle duboko ispod zemlje. Ipak govorimo o vremenskoj kapsuli, a znamo da se one moraju propisno ‘zakopati’.
Je li trezor siguran?
Marina: Upravljanje trezorima i njihova sigurnost je ipak naš ‘core business’. Tako su i kod Vremenskog trezora tehnički uvjeti postavljeni po svim standardima zaštite. Imamo protuprovalna i protupožarna vrata s elektronskom i mehaničkom zaštitom te dvostruke brave. Prostor je opremljen videonadzorom, alarmima za potrese, vodu i vatru te prilagođen očuvanju predmeta.
Kako je Aleksandra ranije istaknula, preuzeli smo golemu odgovornost ovim projektom i ozbiljno pristupamo našim obećanjima. Riječ je o predmetima sentimentalne vrijednosti, a svi znamo da je to ono što nam je najvažnije. Za 100 godina sve mora izgledati kao danas i biti uručeno nasljednicima. Jedino je šteta što nećemo vidjeti njihove reakcije – vjerujem da će ih usrećiti kao i njihove pretke kada su za njih pohranjivali uspomene.
Intervju je u skraćenoj verziji objavljen u Poslovnom dnevniku.