ENG
24 sij 2011.

Komunikacija na društvenim mrežama

Piše: Tin Kadoić, kreativni direktor digitalne agencije Brlog

Domaće kompanije još uvijek nisu u potpunosti shvatile važnost, kao ni prednosti koje nude društvene mreže. U vrlo malom postotku one se tek počinju uključivati u društvene mreže, no još uvijek nedostaje zaokruženo djelovanje te shvaćanje svih mogućnosti ovakve promocije. Kompanije su prepoznale važnost jedino na način na koji su te mreže prezentirane u drugim medijima pa se koriste one mreže o kojima se najviše piše, što znači bez razmišljanja unaprijed, u budućnost. Kopiraju se strani primjeri.

Prednosti takvog oglašavanja su ogromne. Oglašavanje unutar društvenih mreža nudi više mogućnosti, kao i brz uvid u rezultate određene kampanje. Neki aspekti takvog oglašavanja su recimo potpuno besplatni. Tako možemo voditi nagradne igre na Twitteru i obavještavati o novim proizvodima bez ikakvih početnih kao i mjesečnih troškova. Na taj način neke strane kompanije izravno ciljaju na stotine tisuća posjetitelja.

Oglašavanje na Facebook-u vrlo je zahvalno s obzirom da određivanje ciljane publike nije nikada bilo toliko precizno kao sada. Prvi put je moguće točno suziti ciljanu publiku, definirati godine, spol, lokaciju, kao i neke manje uobičajene kriterije. Tako je primjerice ciljana skupina nekog billboarda 1 % prolaznika, dok se kod ove vrste on-line oglašavanja možemo približiti broju od barem 90 %. Mana Facebook oglašavanja je manji CTR (Click-through-rate) nego kod većine portala. To je uvjetovano primarno time da svaki korisnik posjeti puno više stranica unutar Facebooka, nego što je to uobičajeno na drugim on-line lokacijama.

Također, Facebook je po recentnim statistikama u Hrvatskoj definitivno najposjećenija on-line destinacija, a čini se da to mnogi još ne shvaćaju. Facebook ima doseg u ciljanoj publici od 51 posto (doseg u ciljanoj publici – svi korisnici interneta u Hrvatskoj), a osim toga ima i 720 milijuna page-viewova samo među hrvatskim korisnicima, dok naši najčitaniji portali imaju 10 puta manje učitanih stranica na mjesečnoj bazi.

Kao zadnju bitnu prednost, no nikako najmanje važnu, istaknuo bih mogućnost kreiranja aplikacija na Facebook-u. To je nešto što kroz involviranost korisnika gradi vrlo jaku svijest o brandu, te pretvara svakakog korisnika neke aplikacije u malog oglašivača tog branda. Što je aplikacija bolje i zanimljivije osmišljena i izvedena, to je i broj korisnika veći. Činjenica da aplikacije zahtijevaju neku suradnju ili komunikaciju između korisnika znači da svatko ponaosob može privući što više svojih prijatelja na aplikaciju (a samim time korisnik svojim prijateljima reklamira, preporuča, određeni brand).

Domaće tvrtke su shvatile da postoje društvene mreže, kao i određeni broj korisnika na njima, ali mislim da nisu shvatile kako se uzorak ponašanja promijenio. Nisu prepoznale da potrošači nisu samo pasivni, već da žele i mogu aktivno sudjelovati u nekom proizvodu. Naime, kroz viralni marketing potrošači su i kreatori i promotori sadržaja. Kada im se nešto sviđa, oni to proslijeđuju dalje, reklamirajući brand.

Potrošači su puno drugačiji nego prije 10 godina, oni zahtijevaju izazove i novosti. Korisnik koji vidi dobru reklamu na Youtube-u, zasigurno će ju proslijediti svojim prijateljima, bilo to kroz Facebook, Twitter, Youtube ili običan e-mail. Ukoliko korisnici ne dijele neku reklamu, ona vjerojatno nije prisutna na Youtubeu ili nije dovoljno kvalitetna i dobra. Prije je reakcije na neku kampanju bilo nemoguće izmjeriti, dok danas postoji pregršt statistika koje pokazuju sudjeluju li potrošači u širenju neke reklame.

Internet se kod nas još uvijek primarno koristi kroz klasični oblik oglašavanja, a to su statični banneri. Neke kompanije su prepoznale potencijale pa imaju svoje korisničke račune na Twitteru gdje serviraju većinom vijesti. Na Facebooku ima par primjera korisničkih profila, fan stranica i nekoliko aplikacija.

Utjecaj na drugim društvenim mrežama je neznatan, što se može povezati s činjenicom neshvaćanja tog medija i njegovih mogućnosti. Negativnih primjera nema, ima samo neuspješnih primjera. Pozitivno je sve ono što je unijelo nešto novo u medij, što je zainteresiralo korisnike, zagolicalo im maštu i probudilo neke osjećaje u njima, a to bi trebao biti cilj svake kampanje pa tako i one na društvenim mrežama.

Tin Kadoić, kreativni direktor digitalne agencije Brlog