ENG
02 ožu 2020.

Žinić na Agile Meetupu: Edukacija klijenata i međusobno povjerenje ključevi su uspjeha

Potrebno je da vodstvo tvrtke to želi, promjena mora doći s vrha. Ni u kom slučaju nije dobro u agile metode ući agresivno i vjerovati da će one riješiti sve vaše probleme preko noći. Nužna je edukacija, izjavio je Nikola Žinić na panelu “Agilne perspektive” u Zagrebu.

Koji su motivi za agile, kako funkcionira u malim i velikim organizacijama, zašto se odlučiti baš na taj model rada, koji su preduvjeti nužni za uspješnu transformaciju i zašto agile metoda daje konkretne rezultate, samo su neka od pitanja na koja su odgovarali Nikola Žinić, agile mentor iz B&Ž&G, Dalibor Jurgec, CQO tvrtke Q i Mladen Barešić, agile coach iz Zagrebačke banke. Na panel raspravi pod nazivom “Agilne perspektive” održanoj 22. veljače u prostorima tvrtke Q u Zagrebu Žinić, Jurgec i Barešić govorili su o agile načinima upravljanja projektima i tome zašto su oni danas prevladavajući trendovi u IT sektoru, ali i drugim industrijama gdje su se tradicionalne i klasične metode pokazale nedostatnima.

 

Od japanske poslovne filozofije do mainstreama

Agilni načini upravljanja projektima i agilne metode rada svoje korijene imaju u japanskoj poslovnoj filozofiji, a danas su postale mainstream u brojnim tvrtkama. U prilog toj činjenici ide i istraživanje iz 2011. godine (VersionOne) prema kojoj je 80% tvrtki usvojilo agilni razvoj, a više od 60% njihovih projekata vođeno je na agilni način. U preko 70% slučajeva te su tvrtke poboljšale upravljanje prioritetima, povećale produktivnost, moral, kao i vidljivost projekata  i naposljetku, ubrzale proces poznat pod nazivom “time to market”.

 

“Što prije ući u proces rada s klijentima, prvi rezultati već na samom početku”

U Hrvatskoj prihvaćenost agilnog razvoja još nema takav doseg, međutim, u velikom je zamahu. Brojne male i velike tvrtke i organizacije shvaćaju prednosti ovakvog pristupa i ubrzano ih usvajaju. Najčešće je riječ o srednjim IT kompanijama te velikim bankama i telekom korporacijama.

Nikola Žinić, koji u agenciji B&Ž&G djeluje i kao mentor u agilnim procesima, na je panelu istaknuo kako je razlog uvođenja takvih procesa u agenciji bila činjenica da su se poslovi posljednjih godina jako promijenili i postali kompleksniji, a paralelno s njima, mijenjali su se i kanali komunikacije.

“Klijenti ponekad ne znaju što točno traže. Ponekad ne znaju što im je, u stvari, potrebno. Važno je rano, što je ranije moguće, ući u proces s klijentima da biste uopće mogli definirati koji problem imaju. Osim što na kraju imate bolje rezultate, prvi ‘mikro’ rezultati dolaze već na samom početku, jer brže detektirate problem, a samim time i rješenje. Moguće je odmah vidjeti kako stvari funkcioniraju u međusobnom odnosu jer se brže radi, samim time se štedi vrijeme”, istaknuo je Žinić.

 

Agile će postati neizbježan uvjet za preživljavanje na tržištu

Upoznati i primijeniti principe agilnog razvoja danas znači ići u korak s vremenom i steći prednost u odnosu na konkurenciju. Sutra će to, pak, postati neizbježno za opstanak na tržištu. Oni koji prakticiraju agile metode rada svjesni su koliko su one praktične, jednostavne, učinkovite, te da su postale motorima poslovnog uspjeha i odličnih rezultata u upravljanjima projektima.

 

Kada ‘stare’ metode zakažu: Agile je mindset

“Mi smo se agileu okrenuli onda kad smo shvatili da imamo problema s kompleksnošću i kulturom organizacije, što je najočitije bilo u poteškoćama s prioritiziranjem i provođenjem projektnih inicijativa i u nekim našim komunikacijskim obrascima”, naglasio je Barešić, agile coach.

“U korporativnom miljeu, mislim da su bankarska i telekom industrija među prvima krenule putem agilne tranzicije zbog sve šire digitalizacije njihovih usluga i zapreka na koje su nailazile tijekom provedbe svojih projekata. Osim toga, imaju velike informatičke odjele, a i profitabilnije su od mnogih pa su si lakše priuštile i konzultante na tom zahtjevnom putu”, nadodaje Barešić.

Prema Barešićevoj ocjeni, prirodno je da se agilno započinje raditi u pojedinačnim timovima, „izoliranim otocima“, međutim s vremenom sve više nastaje potreba i da se okolina tih timova „agilizira“, tj. da počne razmišljati i djelovati na drugačiji način. “Mogu li istodobno postojati projekti koji se vode po „waterfallu“ i po „scrumu“? Mogu. Ovisi o projektima, klijentima i developerima. O tome zna li klijent što točno želi, jesu li to developeri ikad radili, i o tome hoće li se što „po putu“ mijenjati”, pojašnjava Barešić.

“Ako se netko odluči za agile, u to treba ići punim srcem. Procese treba naravno krojiti prema sebi, i to tako da se prvo mijenja mindset na razini cijele tvrtke. Uz to, treba biti uporan, mijenjati se i prilagođavati, jer poslovanje na kraju ovisi o prilagodbi. Na kraju je važno isporučiti ono što klijent želi i pomoći mu da dobije ono što je najbolje za njega u tom trenutku”, pojašnjava Jurgec, CQO tvrtke Q.

Svojevrsna agile “revolucija” u poslovnom svijetu nije, prema Žiniću, nužno vezana uz digitalnu transformaciju, nego je riječ o načinu razmišljanja općenito.

“Najteže je promijeniti način razmišljanja u tvrtkama, promjena mora doći ‘odozgo’”

“Upravo to je jedan od najvećih izazova ‘agile načina rada’, mindset – njega je unutar tvrtke ili organizacije, najteže promijeniti. Ako se krene s ‘bottom up’ pristupom, obično se ‘udari u strop’. Ne kažem da nije moguće da se promjena dogodi „bottom-up“, ali prije ili kasnije postat će važno kako „top“ reagira na ono što dolazi odozdo s „bottoma“. Zato, što je organizacija veća, bez ‘top downa’ nije vjerojatno da će doći do velikih promjena. Vodstvo tvrtke mora biti primjer i mora nedvosmisleno podržavati timove koji tako rade, i otklanjati zapreke kojih će u sustavu biti mnogo, jer radi se – o transformaciji”, izjavio je Barešić.

Današnje kompanije, smatra Žinić, griješe u stavu kako će se oni samo tako “transformirati”.

Važno je, naglasio je Jurgec, biti svjestan činjenice kako ne može svatko biti mentor, odnosno, agile coach, te treba imati na umu kako to mora biti osoba s vrlo specifičnim i visoko profiliranim vještinama i senzibilitetom.

“Potrebno je i okružiti se s ljudima koji razumiju agile, jer jedan čovjek to sam ne može. Ljudi koji su prošli transformaciju iz ‘waterfalla’ u ‘agile’ to najčešće ističu kao nužno. Potrebno je stvoriti povjerenje među ljudima kako bi se bolje razumjeli“, kazao je Jurgec.

U tom je kontekstu Žinić spomenuo primjer kojeg je agencija B&Ž&G radila s klijentom Radgonske gorice koji je rezultirao time da je klijent promijenio svoj način rada.

“Klijent je došao sa željom za novim dizajnom etiketa. Na kraju smo im pomogli da redefiniraju problem i došli do potpuno novog rješenja koji nije bio dizajn etikete, nego potpuno novi način proizvodnje pjenušavih vina“, podsjetio je Žinić.

“Teško je raditi s onima koji ne poznaju taj pristup rada i zato smo se u Q-u orijentirali na edukacije i obuku za agile način rada i klijenta i cijelog tima. U konačnici, svi trebamo pričati istim jezikom”, tvrdi Jurgec.

“Znati što nije potrebno, katkad je važnije nego znati što jest”

“U Q-u su opseg posla i proračun na početku fleksibilni, jer u IT svijetu nikad ne znaš što će se na kraju trebati raditi i koliko će to koštati. To je stvar koju je bitno razumjeti. Klijent u svakom slučaju uvijek dobiva, bolje upoznaje svoje stvarne poslovne izazove, te brže i lakše definira zahtjeve. Naime, katkad je važno biti svjestan onog što ti ne treba, kako bi znao što ti je zaista potrebno“, rekao je Jurgec.

Kad govorimo o agilizaciji organizacije, te o agilnom pristupu razvoja nekog produkta, nužno je, smatra Barešić, krenuti polako, postupno, a ne raširiti front što može biti skoro pa pogibeljno.

“Ne može se preko noći početi sve raditi ovim načinom rada. Može se dogoditi da nemate dovoljno kapaciteta za praćenje promjena, te se lako može propustiti prilika za istinsko učenje. Važno je krenuti polako i pomalo podizati ljestvicu i širiti spektar djelovanja“, naglasio je Barešić.

 

“Ne robovati navikama”

Potrebno je, tvrdi Barešić, upoznati se, educirati i spoznati smisao takvog pristupa i načina rada, potom, procijeniti odgovara li to vašoj tvrtki i organizaciji, dok je Jurgec naglasio kako agile nije rješenje svih problema preko noći.

“Ali, moramo shvatiti naš razvoj najviše koči robovanje navikama”, zaključio je Žinić  na panelu “Agilne perspektive”.

 

Fotografije: Q

Povezane vijesti

Najnovije vijesti